U splitskom Arheološkom muzeju otvorena je izložba “Delmati – između mita i stvarnosti”, a riječ je o jednom od najiščekivanijih kulturnih događaja ove godine. Izložba je rezultat višegodišnje suradnje stručnjaka iz 14 institucija, a bavi se ostavštinom naroda Delmati po kojima je Dalmacija dobila svoje ime. Predstavljeno je više od 400 nalaza i nova saznanja o njihovoj kulturi, životu i povijesti.
Uoči otvaranja izložbe “Delmati – između mita i stvarnosti” u splitskom Arheološkom muzeju, njegov ravnatelj dr. sc. Ante Jurčević istaknuo je da ova izložba u 18 tematskih cjelina donosi “prvi put otkad se Delmati proučavaju jednu sintezu dosadašnjih znanstvenih i stručnih spoznaja i zaključaka”.
– Isto tako i jedan pregled najznačajnijih arheoloških nalaza s područja na kojem su Delmati živjeli, dodao je.
Jurčević je naglasio da je na složenom projektu sudjelovalo 14 institucija s prostora na kojem su Delmati nekada živjeli, a to je prostor ”negdje od rijeke Krke do rijeke Neretve i gore zapadne Bosne i zapadne Hercegovine”.
– U njemu sudjeluje 14 institucija iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i sama ta koordinacija i posudba građe te prezentacija svega toga bila je dosta zahtjevna. Nikad nije napravljen jedan takav obiman prikaz delmatske materijalne kulture, izjavio je.
– Cilj projekta bio je napraviti sintezu dosadašnjeg istraživanja i objaviti sve najznačajnije nalaze i lokalitete te onda pokrenuti nove projekte istraživanja kojima bi nakon par godina napravili novu izložbu gdje bi komparirali dosadašnje spoznaje i nove rezultate istraživanja, objasnio je.
Jurčević je poručio da izložbu i istraživanje zapravo ”duguju ovom narodu koji je i dao našoj Dalmaciji ime” te kako je on ”sastavni dio identiteta ovoga prostora”.
– Oni su nas oblikovali na neki način odnosno oblikovali su ovaj prostor i bilo bi zaista neodgovorno prema toj kulturnoj baštini da je ne obradimo na način kakav zaslužuje, rekao je.
Tko su bili Delmati?
Bavili su se stočarstvom, obradom zemlje i vune, različitim obrtima i trgovinom, uz zaštitnika šuma, stada i pastira i njegovu družicu, Delmati, poznati i kao vješti, žilavi vojnici, štovali su i boga rata, a živjeli su u dobro uređenoj zajednici, na teže pristupačnim, izdignutim područjima na kojima su podizali gradine okružene bedemima.
– Kad dođete na te vrhove i vidite cijelo to prostranstvo koje se odjedanput otvori i cijeli taj pogled, točno vam bude jasno zašto su tu živjeli, u skladu s prirodom. Jednako su ovisili o njoj, nekad je bilo teško, ali zapravo su živjeli možda prirodnije nego mi danas, tvrdi Marta Kalebota, suautorica i kustosica izložbe u Arheološkom muzeju u Splitu.
A o tome svjedoči i više od 400 artefakata koji su nakon Tomislavgrada, Sarajeva i Livna – napokon stigli i u grad podno Marjana.
– Prvi su put izloženi nalazi jedne solinske gradine o kojoj malo tko zna, ali je jedan od najbitnijih lokaliteta na ovom području. Imamo ekskluzivno i nalaze novih istraživanja antičkog Epetija, istaknuo je Ivan Šuta, ravnatelj Muzeja grada Kaštela.
Osim toga, osmišljena je i zanimljiva scenografija, ali i brojne ilustracije svakodnevice naroda po kojemu je Dalmacija i nazvana.
– Prezentirano je nekako sve što znamo trenutno o Delmatima, ali s ciljem nastavka istraživanja Delmata i nastavka projekta u nekom drugom obimu i zaštita tog cijelog delmatskog nasljeđa, rekao je suautor izložbe Stipan Dilber iz Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu.
– Ono što je jako bitno je to da je ova priča zapravo neki svojevrsni povratak identitetu, a druga stvar je vraćanje Delmata u život. Shvatimo to metaforički, ali prvi put je integracija arheologije s turizmom, rekao je Lino Ursić, koordinator projekta, Splitsko-dalmatinska županija.
Izložba “Delmati – između mita i stvarnosti” plod je višegodišnje suradnje vrhunskih stručnjaka iz čak 14 hrvatskih te institucija iz BiH, a u Splitu ostaje do 31. listopada, objava je HTV.
www.tomislavnews.com
