Dugo nismo razgovarali s načelnikom Općine Tomislavgrad Ivanom Buntićem, a već je godina i pol kako je osvojio drugi gradonačelnički mandat. Mnogo je pitanja za načelnika, a mi ćemo, a pred proslavu dana općine, postaviti mu samo aktualna, a na sva ostala, vjerujemo, odgovorit će na skoroj Svečanoj sjednici 8. srpnja. Za ovu prigodu zamolili smo načelnika samo konkretne odgovore na konkretna pitanja.
Nova Eko-industrijska zona na Vidikovcu najavljena je kao prvi pilot-projekt eko-industrijskog parka u Bosni i Hercegovini. Što će konkretno biti sadržaj te zone i kakve mogućnosti ona donosi za investitore i lokalno gospodarstvo?
Inicijativu za eko-industrijske parkove predvodi Međunarodna financijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, u partnerstvu s Europskom unijom i Investicijskim okvirom za Zapadni Balkan (WBIF).
EIP Tomislavgrad zamišljen je kao moderna, planski razvijena i profesionalno upravljana ekoindustrijska zona koja, osim privlačenja investicija i otvaranja novih radnih mjesta, uspješno integrira gospodarske, okolišne i društvene ciljeve razvoja naše općine.
Za razliku od tradicionalnih industrijskih zona, EIP koncept ne podrazumijeva samo dodjelu ili prodaju zemljišta investitorima nego organiziran razvoj zone uz zajedničku infrastrukturu, učinkovitije korištenje izvora, međusobnu suradnju poduzeća, profesionalno upravljanje i primjenu suvremenih okolišnih standarda.

Predviđeno je da park okuplja različite gospodarske subjekte i djelatnosti usklađene s načelima održivog industrijskog napretka. Poseban naglasak stavljen je na metaloprerađivačku, drvoprerađivačku, prehrambenu i agroprerađivačku industriju, proizvodnju komponenti i poluproizvoda, logistiku te poduzeća uključena u dobavljačke lance europskog tržišta. Takve djelatnosti savršeno odgovaraju gospodarskom profilu šire regije, dostupnoj radnoj snazi, prometnom položaju Tomislavgrada i blizini Europske unije. Također, iznimno je važno da energija koja se koristi u ovoj zoni dolazi isključivo iz obnovljivih izvora.
Kao prvi projekt ove vrste u Bosni i Hercegovini, EIP ima potencijal pozicionirati Tomislavgrad kao sredinu za održivi industrijski razvoj, privlačenje domaćih i stranih ulaganja te dugoročno jačanje lokalnog gospodarstva. Ono što trenutačno radimo jest izrada konceptualnog plana za novu industrijsku zonu, održavanje radionica radi jačanja kapaciteta te organizacija logističke i tehničke potpore. Nakon što sve ove aktivnosti budu provedene, studija će nam pokazati koliki je potencijal navedene lokacije te pomoći službama općine i javnih poduzeća pri planiranju budućih poslovnih zona.

Porezna uprava FBiH ovih je dana objavila podatke o fiskalnom prometu u Hercegbosanskoj županiji za prvih pet mjeseci 2026. godine. Tomislavgrad je i dalje, dakle nekoliko godina, gospodarski lider HBŽ s prometom od gotovo 214 milijuna KM. Uz to, Tomislavgrad ima i najveći općinski proračun u HBŽ-u. Čemu ili komu treba zahvaliti za takav fiskalni promet i za činjenicu da je Tomislavgrad iz nerazvijene općine sada svrstan u srednje razvijene?
Objavljeni podaci o fiskalnom prometu pokazatelj su pozitivnih kretanja i gospodarskih aktivnosti u našoj lokalnoj zajednici, a ekonomski rast i razvoj najvećim se dijelom prati i ocjenjuje u međuovisnosti s društvenim razvojem.

Ohrabrujuće je da općina Tomislavgrad bilježi sve veći broj novoregistriranih tvrtki kao i samostalnih djelatnosti. Samo u prvoj polovici 2026. godine otvoreno je 36 novih obrta i registrirano 21 novo gospodarsko društvo. To pokazuje jasan trend rasta jer su proteklih godina ove polugodišnje brojke bile mjerilo za razinu cijele godine.
Usvajanje Proračuna Općine Tomislavgrad za 2026. godinu u iznosu od 29.757.852 KM jasno odražava financijsku stabilnost te snažan potencijal lokalne zajednice. Ovaj proračun potvrđuje opredijeljenost općinske vlasti za razvoj poticajnog društvenog i gospodarskog okruženja.

Godinama se govori kako je poljoprivreda u duvanjskom kraju veliki gospodarski potencijal. Kakvo je stvarno stanje u poljoprivrede u Tomislavgradu?
Općina Tomislavgrad zauzima vodeće mjesto u proizvodnji kravljeg mlijeka na području Hercegbosanske županije. Od ukupno 18.980.000 litara mlijeka otkupljenih u 2025. godini, čak 13.865.364 litara (73 %) otkupljeno je u Tomislavgradu. Uz to, općina bilježi značajnu proizvodnju kozjeg te skromnu, ali stabilnu proizvodnju ovčjeg mlijeka, dok vodeću poziciju drži i u uzgoju goveda u sustavu krava-tele.
Oku običnog prolaznika već je vidljivo, a to i podaci pokazuju, da se obrađuje znatno više površina. Puno je novih poljoprivrednih strojeva na njivama, novih farmi i, što je najvažnije, mladih ljudi koji ulaze u ovaj posao, rade, stvaraju i ostaju ovdje. Također, izgradnja vjetroparkova i pristupnih putova otvorila je nekad nepristupačne planine za bavljenje stočarstvom, a to je najuočljivije na Jelovači, Tušnici i Midenoj.
To su podaci koji svakako ohrabruju kada je riječ o poljoprivredi. Ipak, na našim planinama već rade tri vjetroparka, dva su u poodmakloj fazi izgradnje, a izdano je još nekoliko koncesija. Raspolažete li informacijama o tome koliko će ih ukupno biti realizirano i smatrate li da smo već dosegnuli gornju granicu?
Kada govorimo o OIE na području općine Tomislavgrad, od 2008. godine do danas potpisano je deset koncesija za vjetroparkove i dvije koncesije za solarne elektrane. Od ovih potpisanih koncesija tri vjetroparka su izgrađena i proizvode – to su Mesihovina, Jelovača i Ivovik (koji je dijelom u Tomislavgradu), a još dva, Tušnica i Baljci, u završnoj su fazi izgradnje. Energetski stručnjaci upozoravaju kako je elektroprijenosna mreža u potpunosti iskoristila svoj kapacitet te više nema tehničkih mogućnosti za nova priključenja.

Važno je naglasiti da je od tri aktivna vjetroparka Općina Tomislavgrad do sada ostvarila prihod veći od 6 milijuna KM. Samo tijekom protekle godine, po svim osnovama od koncesija, u proračun je uplaćeno gotovo 1,2 milijuna KM. Stupanjem u pogon preostala dva vjetroparka, ovi se godišnji prihodi – ovisno o proizvodnji – procjenjuju na 2,5 do 3 milijuna KM. Dodatni financijski impuls donose i nove izmjene Zakona o koncesijama koje Općini osiguravaju povoljniji omjer raspodjele u odnosu na županiju, uz veću naknadu prema ugovoru o međusobnoj suradnji. To će osigurati više sredstava ne samo za Općinu, nego i za mjesne zajednice na čijem se području koncesije nalaze.
Tomislavgrad se godinama brendira kao zdrava i nezagađena sredina s velikim turističkim potencijalom. Međutim, jesu li vizija razvoja ekološkog turizma i očuvanje prirodnih ljepota naših planina i jezera zapravo ugroženi intenzivnim gospodarskim aktivnostima na terenu?
Kao što ste rekli, naš kraj posjeduje veliki turistički potencijal koji se najviše ogleda u prirodnim ljepotama i atrakcijama te bogatoj kulturno-povijesnoj baštini. Lokalna vlast kroz različite projekte kontinuirano nastoji osigurati preduvjete kako bi turizam postao snažan pokretač lokalnog razvoja. U godini iza nas, u kojoj smo obilježili 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva i krunidbe kralja Tomislava na Duvanjskom polju, organizirali smo 53 događaja i pozicionirali Tomislavgrad kao mjesto hrvatskog identiteta, povijesnih i kulturnih vrijednosti.
Nedavno smo imali prezentaciju projekta „Lučica“ i uređenja dijela obalnog pojasa na Buškom jezeru. Ovaj je projekt važan iskorak u valorizaciji prirodnih potencijala te razvoju dodatnih turističkih i gospodarskih sadržaja buškoblatskog kraja.
Špiljski sustav općine Tomislavgrad također ima velik potencijal za razvoj održivog speleološkog, znanstvenog i edukativnog turizma, a formalna zaštita tog prostora preduvjet je za njegovo plansko osmišljavanje. Kako bismo osigurali održivo upravljanje i korištenje prostora, donijeli smo Odluku o pokretanju aktivnosti za proglašenje špiljskog sustava zaštićenim područjem, a Federalno ministarstvo okoliša i turizma već nam je odobrilo 110.000 KM za izradu stručnog obrazloženja.
U tom kontekstu nezaobilazne su i aktivnosti Turističke zajednice Općine Tomislavgrad koje obuhvaćaju organizaciju novog i znatno bogatijeg koncepta Adventa, uspješno predstavljanje na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru te objavljivanje prvog službenog turističkog vodiča pod nazivom „Tomislavgrad – priroda okrunjena poviješću“.
Za ozbiljniji turistički razvoj nužni su kvalitetniji smještajni kapaciteti, što bez novih hotelskih objekata nije moguće. Trenutačno postoje jasni pokazatelji i izražen interes za ozbiljne privatne investicije s tim u vezi. Također, već sada je vidljiva znatno veća ponuda smještaja po principu „stan na dan“.
Vinarija Knebu iz temelja mijenja vizuru i pogled na Tomislavgrad te otvara nove poslovne i turističke mogućnosti.
Tomislavgrad s pravom slovi za urednu i čistu sredinu, što je zasluga komunalnih poduzeća i samih građana. Ipak, u pojedinim ulicama i selima mještani se i dalje suočavaju s problemima poput oštećenih kolnika i dotrajalih elektrostupova. Koji su vaši planovi i mogućnosti za rješavanje ovih važnih komunalnih pitanja?
Kada je riječ o elektromreži, moramo jasno naglasiti da je njezino održavanje u isključivoj odgovornosti Elektroprivrede HZ HB. Smatram da se s njihove strane ulaže premalo i da moraju ozbiljnije raditi na jačanju distribucijskog sustava. Na terenu imamo primjere u nekoliko sela gdje novi stupovi stoje postavljeni već godinama, a da na njih još uvijek nije spojen novi kabel.
Kada govorimo lokalnim cestama Općina svake godine ulaže milijunske iznose kako u lokalne ceste tako i u gradske ulice. Treba naglasiti da najvećim dijelom to financiramo vlastitim sredstvima i naravno uz dodatnu financijsku pomoć Vlade HBŽ, Vlade FBiH i Vlade RH.
Nedavno je asfaltiran dio naselja na Bobari, a uređuje se infrastruktura i asfaltirao se dio ulica na Laticama, kao i Ulica sv. Venancija.
Prije nekoliko dana potpisali smo Ugovor o sanaciji lokalne ceste u naselju Šujica vrijedan 392.652,00 KM.
Ovih dana očekujemo početak radova na rekonstrukciji ceste Vir – Vinica u vrijednosti od 4,4 milijuna KM, a financijska sredstva za ovaj projekt osigurala je Vlada Republike Hrvatske.
Nakon gospodarskih tema, moramo se dotaknuti i onog najvažnijeg – demografije. U posljednje se vrijeme u javnosti govori o valu povratka iseljenih, no stvarnost na terenu, kroz pusta sela i sve praznije školske klupe i dalje je zabrinjavajuća. Raspolažete li konkretnim podacima o migracijama i koje ključne mjere Općina poduzima kako bi se pokrenula demografska obnova?

Demografska obnova i stabilnost izazov su s kojim se suočava većina zajednica, a stvaranje okruženja u kojemu je poželjno živjeti, raditi i graditi obitelj zahtijeva suradnju svih razina vlasti. Uz promjenu društvenih okolnosti na Zapadu, uvjeren sam da su i naše lokalne demografske mjere te novčane potpore dale ključan doprinos novim, pozitivnim trendovima. Iz godine u godinu širimo postojeće i uvodimo nove programe potpore obiteljima, mladima i malom gospodarstvu. U tu svrhu iz proračuna je u proteklih nekoliko godina izdvojeno više od 5 milijuna KM. Rezultati su već vidljivi kroz značajan broj povratnika i mladih obitelji koje ovdje pokreću privatne poslove. U tom kontekstu posebno veseli podatak da je za novu školsku godinu iz obitelji povratnika najavljen upis čak 23 djece u osnovne škole na području Tomislavgrada.

Hvala Vam na odgovorima, još je mnogo pitanja, ali i vremena pred nama, pa ih ostavljamo za drugi razgovor: o politici (a sve je politika!) ovaj put nećemo, za koji dan je Dan Općine Tomislavgrad, pa čestitamo Vama i svim žiteljima općine, ma gdje živjeli, i neka ih je svake godine, svakoga dana sve više, jer bez njih, bez ljudi, sve drugo je manje važno!

www.tomislavnews.com/razgovarala: Ljuba Đikić/Foto arhiv TN i Općine




