Vlada i Skupština HBŽ, i pored stanovitog poboljšanja ostvarenog u 4. kvartalu, ostale su institucije s UVJERLJIVO najlošijim rezultatima, od svih županijskih vlada i skupština u 2015. godini.
Najkasnije su usvojile proračun za 2015. godinu. Vlada HBŽ imala je uvjerljivo najmanji broj sjednica u promatranom razdoblju, Skupština najmanji broj razmotrenih mjera, a u 2015. godini, u HBŽ usvojeno je i uvjerljivo najmanje zakona. Skupština HBŽ jedina je institucija vlasti, od svih županijskih vlada i skupština, koja je čitavu 2015. godinu radila bez usvojenog Programa rada, a Program rada Vlade, usvojen je s najvećim kašnjenjem. Niti programi rada, niti proračun za 2016. godinu nisu usvojeni do kraja 2015, kako to nalažu propisi.
Institucije vlasti HBŽ, koje su konačnim završetkom procesa postizbornog konstituiranja, početkom svibnja 2015., dobile šansu da u nastavku, intenzivnim radom, nadoknade zaostatke, i počnu raditi u interesu građana, istu nisu iskoristile na najbolji način. Za Vladu bismo mogli reći da se bar trudila, a za Skupštinu ni to.
SKUPŠTINA HBŽ U 2015. GODINI RADILA JE VRLO MALO. U čak 5 mjeseci u 2015. godini (veljači, ožujku, lipnju, rujnu i listopadu) Skupština nije održala ni jednu sjednicu. A ukupno vrijeme efektivnog rada na sjednicama Skupštine, u 2015. godini, iznosi svega 17 i pol sati, što znači da su zastupnici Skupštine HBŽ, u 2015. godini, u prosjeku, radili cca sat i pol mjesečno. A učinak jednogodišnjeg rada je svega 35 razmotrenih mjera, odnosno 3 mjesečno u prosjeku.
ONO ŠTO IZNENAĐUJE, PRI ANALIZI RADA SKUPŠTINE HBŽ U 2015. GODINI, JE DA JE IZOSTALA POZITIVNA PROMJENA NAKON ZAVRŠETKA PROCESA KONSTITUIRANJA SKUPŠTINE I IMENOVANJA NOVE VLADE. Nakon sjednice na kojoj je imenovana nova Vlada, Skupština je, u narednih 8 mjeseci, održala svega 4 sjednice. I na njima realizirala 22 mjere, među kojima su samo dva zakona. Intenzitet rada Skupštine nakon sjednice na kojoj je završeno konstituiranje vlasti u HBŽ, zapravo je još lošiji od rezultata Skupštine prije te sjednice.
POREDIMO LI REZULTATE SKUPŠTINE HBŽ OSTVARENE 2015. GODINI S REZULTATIMA U PRETHODNOM MANDATU, DOLAZIMO DO ZAKLJUČKA DA SU I INTENZITET RADA I PRODUKTIVNOST SKUPŠTINE HBŽ, PA I BROJ USVOJENIH ZAKONA U 2015. GODINI VEĆI JEDINO OD REZULTATA U 2011. GODINI. Rezultati Skupštine HBŽ, u kontinuitetu su krajnje niski. U zadnjih 5 godina, najveća produktivnost ostvarena je u 2014. godini, pri čemu je i tada realizacija bila manja od 5 mjera mjesečno, u prosjeku. No, i takva, bila je za 60% veća od realizacije u 2015. godini.
ŠTO SE TIČE REALIZACIJE ZAKONA, MOŽEMO KONSTATIRATI DA JE U 2015. GODINI ZAUSTAVLJEN KONTINUIRANI RAST KOJI JE BIO PRIMIJETAN U 4 GODINE PRETHODNOG MANDATA. Od svega 1 zakona usvojenog u 2011. godini, preko 4 u 2012. i 6 prijedloga i 3 nacrta u 2013. Skupština je u prethodnom mandatu došla do realizacije od 7 prijedloga + 6 nacrta zakona, u 2014. godini. Da bi u 2015. uslijedio dramatičan pad, na svega 3 usvojena prijedloga zakona.
OSIM ŠTO SE DONOSE RIJETKO, PROCEDURA ZA USVAJANJE ZAKONA ZNA TRAJATI NEPRIMJERENO DUGO. Procedura usvajanja “Zakona o vodama HBŽ”, na primjer, trajala je čak 323 dana. CCI je podnio inicijativu nadležnim organima da se ova procedura propisima vremenski ograniči na 6 mjeseci.
POSLOVNIK O RADU SKUPŠTINE HBŽ IMA SVOJIH NEDOREČENOSTI KOJE UTIČU NA EFIKASNOST, TRANSPARENTNOST I EFEKTIVNOST RADA SKUPŠTINE. Poslovnikom o radu Skupštine npr. nije utvrđena obveza redovnog održavanja sjednica Skupštine najmanje jednom mjesečno, čime bi zastupnici koji su profesionalizirali svoj status barem djelomično opravdali svoja primanja. Poslovnik, dalje, ne definira u potpunosti procedure i rokove za usvajanje ključnih dokumenata, kao što su Program rada i Proračun. Također, ne postoje utvrđeni mehanizmi sankcioniranja u slučaju neizvršavanja poslovničkih obveza.
SKUPŠTINA HBŽ NE ULAŽE DOVOLJNO NAPORA KAKO BI WEB STRANICA OVE INSTITUCIJE PRUŽILA DOVOLJNO INFORMACIJA O NJENOM RADU I BILA REDOVNO AŽURIRANA. Postoji i problem sa dostavljanjem podataka o primanjima zastupnika. Ostali segmenti transparentnosti rada Skupštine su na zadovoljavajućoj razini. Dok je transparentnost Vlade, od imenovanja nove vlade, u izrazitom usponu.
INDIVIDUALNA AKTIVNOST VEĆINE ZASTUPNIKA SKUPŠTINE HBŽ JE NA PRILIČNO NISKOJ RAZINI. Iako je u promatranom razdoblju održano tek 8 sjednica Skupštine HBŽ, na svega dvije su bili prisutni svi zastupnici, 11 zastupnika nije postavilo ili pokrenulo niti jedno pitanje ili inicijativu u cijeloj 2015. godini, 8 zastupnika Skupštine HBŽ nisu, na skupštinskim sjednicama, raspravljali niti o jednoj od mjera koje su se pojavile na dnevnom redu Skupštine. U promatranom razdoblju niti jedan zastupnik Skupštine HBŽ nije Skupštini podnio ni jedan prijedlog zakonskog rješenja. Dvadeset zastupnika Skupštine HBŽ nije u 2015. godini, uložilo niti jedan amandman. Unatoč krajnje skromnom intenzitetu rada i lošim rezultatima, većina zastupnika Skupštine HBŽ je profesionalizirala svoj status u Skupštini tj. imaju status uposlenih i na temelju toga ostvaruju primanja.
ZA RAZLIKU OD SKUPŠTINE, VLADA HBŽ JE TIJEKOM ČITAVE GODINE IMALA PRIMJETAN USPON U KVARTALNIM REZULTATIMA I ŠTO SE TIČE INTENZITETA RADA I PRODUKTIVNOSTI. Rezultat Vlade u „tehničkom mandatu, u prvom kvartalu godine, od svega 3 održana zasjedanja i 37 razmotrenih mjera, u drugom je kvartalu početkom rada nove Vlade udvostručen – održano je 6 zasjedanja i na njima razmotreno 72 mjere. A onda se nastavilo napredovati, pa je u trećem kvartalu održano 7 zasjedanja i razmotreno 102 mjere, da bi u četvrtom bilo održano 10 zasjedanja i na njima razmotreno 126 mjera.
INTENZIVIRANJE RADA VLADE NAJVIDLJIVIJE JE UPRAVO IZ POREĐENJA SA SKUPŠTINOM. Do sjednice na kojoj je imenovana nova vlada prosjek održanih sjednica Skupštine i Vlade bio je identičan (1 mjesečno). No, od sjednice Skupštine na kojoj je imenovana nova vlada do sljedeće sjednice Skupštine, Vlada HBŽ je održala 8 sjednica, i na njima realizirala 123 mjere. U zadnja četiri mjeseca Skupština je održala svega 2 sjednice (i na njima razmotrila 13 mjera), a Vlada je imala 13 sjednica (i razmotrila 149 mjera).
IAKO JE ZNAČAJNO POVEĆALA INTENZITET SVOG RADA I PRODUKTIVNOST OD 5. MJESECA, REZULTATI RADA VLADE HBŽ SU I DALJE KRAJNJE SKROMNI. U 2015. godini nijedna županijska vlada u F BiH nije imala ni približno tako malo održanih sjednica kao Vlada HBŽ (tri puta manje od Vlade USŽ, recimo, a 4 puta manje od Vlade SŽ), a samo je Vlada ZHŽ imala manje realiziranih mjera i samo Vlada PŽ manje utvrđenih zakona. Ovako loši rezultati su posljedica krajnje neaktivnosti vlade „u tehničkom mandatu“ u prva 4 mjeseca 2015, pauze u kolovozu (uz Vladu HNŽ Vlada HBŽ, naime, jedina nije u kolovozu održala nijednu sjednicu) i još uvijek nedovoljnog tempa zasjedanja nove vlade HBŽ. Naime …
DINAMIKA ODRŽAVANJA SJEDNICA SAMO JE U SRPNJU I PROSINCU BILA USKLAĐENA S POSLOVNIKOM O RADU VLADE HBŽ. Član 33. Poslovnika o radu Vlade kaže “Vlada u pravilu održava sjednice jedanput nedjeljno”. No, vlada u “tehničkom mandatu” održavala je svega 1 sjednicu mjesečno u prosjeku, a prosjek održanih sjednica nove vlade je 2,75 mjesečno.
USVAJANJEM PROGRAMA RADA VLADE ZA 2015. TEK PRED KRAJ GODINE NA KOJU SE TAJ PROGRAM ODNOSI, OVAJ ALAT ZA PODIZANJE EFIKASNOSTI INSTITUCIJE I NJENE FOKUSIRANOSTI NA PROJEKTIRANE CILJEVE U POTPUNOSTI JE OBESMIŠLJEN, A STATISTIČKI PODACI U VEZI S NJIM SU NEUPOTREBLJIVI. Program rada za 2015. godinu usvojen je na Vladi u rujnu, a u Skupštini u studenom. Pri tome, izuzev što je usvojen kasno i što je nepregledan, on nosi u sebi strukturnu grešku, jer je koncipiran kao da je usvojen na vrijeme – prije početka godine na koju se odnosi. Pa ima plan za čitavu godinu. Naime, Vlada (koja je imenovana u 5. mjesecu) je sebi Programom (koji je utvrdila u 9. mjesecu) odredila kao rokove za realizaciju određenih mjera datume iz prošlog vremena, pa čak i iz vremena u kome ta vlada uopće nije postojala. Još veći problem je što su u Program unesene i mjere koje su realizirane prije nego je Program usvojen. Čime su statistički podaci o realizaciji planiranih obveza čine neupotrebljivim.
INTENZITET RADA INSTITUCIJA VLASTI U HBŽ U NESKLADU JE S POTREBAMA GRAĐANA OVE ŽUPANIJE. Već duže vrijeme na prostorima ove županije broj uposlenih i neuposlenih je skoro izjednačen, a najviše neuposlenih je u životnoj dobi od 25 do 30 godina, tako da ne iznenađuje činjenica da je u 2015. godini iseljavanje mladih bilo jako izraženo. Broj umrlih je veći od broja rođenih, a o razmjerima “bijele kuge” govori i podatak da u ovoj školskoj godini 21 selo u livanjskoj općini nije upisalo niti jednog prvašića. Prosječna neto plaća u studenom je iznosila 844 KM što je daleko ispod iznosa potrošačke korpe u BiH. Više od trećine građana Županije nema zdravstveno osiguranje. Građani ove županije hitno trebaju nova radna mjesta, razvoj gospodarstva, obnavljanje infrastrukture, bolju zdravstvenu i socijalnu skrb, suvremeniji sustav obrazovanja, …
NEKIH POZITIVNIH POMAKA, IPAK, IMA. Aktualna Vlada HBŽ je, u rujnu 2015. godine usvojila Dokument okvirnog proračuna za razdoblje 2016. – 2018. godina. Vlada HBŽ je usvojila nekoliko značajnih odluka i zaključaka, među kojima posebno ističemo Odluku o pravu na naknadu neuposlenim majkama, Odluku o pravu na naknadu umjesto plaće ženi – majci za vrijeme odsutnosti s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta, Odluku o naknadama za rad u radnim tijelima u svrhu planiranih ušteda i Odluku o odobravanju Ministarstvu gospodarstva HBŽ da aplicira za dodatna sredstva za radove u okviru projekta CAN, koji će se financirati iz bespovratnih sredstava Programa IPA Jadranska suradnja. A krajem godine (na sjednici Vlade 16.12.2015.) konačno je, u nacrtu, utvrđena Strategija razvoja HBŽ za razdoblje 2014.-2020.
