Poštovano uredništvo portala Biznisinfo.ba i poštovani urednici ostalih portala koji su prenijeli članak autora Gorana Mrkića od 17.05.2026. pod naslovom „Jedan od najbogatijih bh. poduzetnika sprema projekt vrijedan stotine miliona KM“, molimo vas da u cilju objektivnog informiranja javnosti objavite odgovor mjesnih zajednica i civilnog društva na navedeni članak, kako se u javnosti ne bi stvorila pogrešna slika o financijskom i, prije svega, pravnom statusu vjetroelektrane „Gradina“ koja se planira na području Tomislavgrada.
Spomenuti članak predstavlja izgradnju vjetroelektrane „Gradina“ kao nespornu činjenicu i kao svršen čin. Na taj način se manipuliraju banke koje bi mogle biti obmanute i uvučene i financiranje fiktivnog projekta za koji ne postoji suglasnost lokalne zajednice i koji uopće nema valjanu koncesiju.
Koncesija za vjetroelektranu „Gradina“ je ništava/nezakonita iz četiri pravna razloga:
1) Ugovor o koncesiji potpisan je 30.4.2008. U tom periodu, Zakon o koncesijama Hercegbosanske županije uopće nije predviđao mogućnost da se dodijeli koncesija za vjetro ili solarnu elektranu.
2) Annex Ugovora o koncesiji potpisan je 4.2.2009. godine kad je Zakon o koncesijama Hercegobosanske županije već prestao važiti zbog presude Ustavnog suda FBiH U-12/07 od 26.9.2007. godine. Naime, Općina Bosansko Grahovo tužila je Hercegbosansku županiju zbog povrede prava na lokalnu samoupravu i Ustavni sud Federacije BiH je utvrdio da Zakon o koncesijama HBŽ uistinu krši pravo na lokalnu samoupravu. Presudom je ostavljen rok od šest mjeseci od dana objavljivanja presude u „Službenim novinama FBiH“, unutar kojeg je Hercegbosanska županija trebala uskladiti Zakon o koncesijama s Ustavom i međunarodnim poveljama. Taj rok je istekao 19.5.2008. i od tada je Zakon o koncesijama HBŽ nevažeći. Novi Zakon o koncesijama usvojen je tek 17.2.2026.
3) Koncesija je dodijeljena bez valjane prostorno-planske dokumentacije. Hercegobosanska županija uopće nije imala prostorni plan u periodu kad je potpisan koncesijski ugovor. Prostorni plan je usvojen u rujnu 2023. godine, ne prema potrebama stanovništva, već prema dodijeljenim koncesijama. Budući da se nije radilo o planiranju, već o retroaktivnom legaliziranju, u Prostornom planu se ukazalo 30 megalomanskih vjetroparkova u jednom dijelu državice koja je i sama tek nešto veća od dobre lepinje za ćevape. A tu je i oko 20 solarnih elektrana od kojih su dvije megalomanske od 100 MW, što je 2 puta po 180 nogometnih igrališta.
4) VE „Gradina“ se planira graditi na državnom zemljištu nad kojim postoji zabrana raspolaganja i koje je nezakonitim procedurama prenamijenjeno iz poljoprivrednog u građevinsko, a dobar broj čestica državnog zemljišta je i prodan. Ohrabruje činjenica da je Pravobraniteljstvo BiH pokrenulo postupke za zaštitu javnog dobra. Tako je 8. svibnja Javno pravobraniteljstvo BiH pokrenulo postupak protiv Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HBŽ, te protiv Federalnog ministarstva okoliša i turizma u slučaju VE „Čadilj“.
Dakle, u periodu potpunog pravnog vakuuma, bez važećeg zakona i bez važeće prostorno-planske dokumentacije, Hercegbosanska županija razdijelila je oko 50 koncesija vijednih više od milijardu KM i VE „Gradina“ je jedna od tih fantomskih koncesija. Budući da nema nikakvog registra koncesija, točan broj je teško utvrditi. Dodatno, sve i do jedna koncesija bile su samoinicijativne ponude i dodijeljene su direktnom pogodbom za sramotno malu naknadu.
Povrh svega, koncesije koje zahtijevaju milijunske investicije dijeljene su poduzećima koja nisu imala ni kapital ni reference za takve projekte. Ali su imala „dobre veze“ da provedu proces prenamjene državnog zemljišta, a u nekim slučajevima i klasične otimačine privatne imovine, o čemu se još vode sudski sporovi. Nakon što bi se „očistili papiri“ onda bi se takve „čiste“ koncesije preprodale za milijunske iznose. Koncesija za VE „Gradina“ podijeljena je na dva dijela i pa je tako i duplo puta prodana pri čemu su izvršeni višestruki prijenosi vlasništva, u ovom slučaju četverostruki.
Ponor-Kovači kad više nije moglo primati vodu
Ovo je modus operandi koncesijskog biznisa u Hercegbosanskoj županiji. Trenutno, niti jedna koncesija za vjetroparkove i solarne elektrane nije legalna. Novi Zakon o koncesijama HBŽ predviđa mogućnost retroaktivne legalizacije, koja je sama po sebi nedopustiva i neustavna. Ali čak i da nije, VE „Gradina“ još nije prošla ni takav nakaradan proces retroaktivne legalizacije.
Pored svega navedenog, za VE „Gradina“ postoje dodatne otegotne okolnosti koje je čine apsolutno nemogućim projektom na planiranoj lokaciji i ona nikada neće biti izgrađena. Prvi razlog je taj što lokalno stanovništvo, čija je kvaliteta života već značajano narušena izgradnjom VE „Mesihovina“, apsolutno ne želi još jednu vjetroelektranu čiju buku ćemo morati slušati 365 dana u godini. Više od 600 mještana potpisalo je peticiju protiv gradnje.
Drugo, unutar samog koncesijskog polja nalazi se veliki broj čestica privatnog zemljišta. Izgradnjom vjetroelektrane to zemljište postaje trajno neupotrebljivo jer se nalazi unutar sigurnosnog perimetra. Zemljište nije otkupljeno niti su vlasnici voljni prodati.
Treće, VE „Gradina“ planira se na naročito osjetljivoj hidrogeološkoj i arheološkoj lokaciji u kršu. Postavljanje turbina od 8 MW zahtijeva dubinska miniranja i posebne temelje. U svaki od 17 temelja bilo bi ugrađeno od 1200 do 1500 kubika ojačanog betona, te najmanje 100 tona željezne armature.
Vjetroturbine su predviđene iznad podzemnih kanala špilje Dahna koja spada u najvrijednija arheološka nalazišta špiljskog medvjeda u Europi. Tu su još i urušne vrtače, kao što je Samograd, koje su prirodni fenomeni krškog područja i kao takve bi trebale biti zaštićene. Krško područje je specifično zbog svojih podzemnih kanala i špilja i već smo na jednoj vjetroelektrani imali situaciju da se temelj/postolje moralo premjestiti da ne propadne kroz tlo.
Koncesijsko polje VE „Gradina“ preklapa se s planinarskom rutom Via Dinarica, koja je sastavni dio programa zaštite Europske unije Natura 2000. Planine Midena i Grabovica su već oštećene izgradnjom VE „Mesihovina“ i dodatnih 28 kilometara tamponiranih servisnih i pristupnih cesta značilo bi potpunu devastaciju.
Vjetroturbina je predviđena i iznad vodocrpilišta Brišnik koje je sastavni dio javnog vodoopskrbnog sustava, a za koje nikad nije urađen elaborat o zaštiti, čime se krši Zakon o vodama Federacije BiH. Dokumentacija investitora ne sadržava nikakvu speleohidrološku analizu koja bi isključila hidrogeološke veze između zone zahvata VE „Gradina“ i vodoopskrbnog sustava, niti je takve veze moguće isključiti budući da je čitavo brdo premreženo podzemnim kanalima. Mi iznad glava i iznad vodocrpilišta već imamo 22×500 litara ulja u turbinama i 4-6 tisuća litara u trafostanici VE „Mesihovina“, i nemamo namjeru poduplati rizik za zagađenje vode.
Vjetroturbina je predviđena i u blizini ponora Kovači. Kroz ponor Kovači godišnje proteče od 270 do 300 milijuna kubika vode. Za ilustraciju, to je sadašnje stanje vode u akumulaciji Buško blato. Ukoliko bi se zatvorio ponor Kovači, Duvanjsko polje bi se za samo jednu godinu pretvorilo u jezero. Speleolozi koji su istraživali ponor su već odavno utvrdili strukturne slabe točke. Ponor Kovači treba zaštitu i stručno održavanje. Svako miniranje u blizini predstavlja nepotreban i neprihvatljiv rizik. Ukoliko ste zaboravili kako izlgeda poplavljeno Duvanjsko polje, u prilogu su fotografije iz 2010. godine.
Četvrto, VE „Gradina“ predviđena je nedopustivo blizu kućama. Zona vrtloženja za turbine od 8 MW iznosi 2960 m2, a minimalni sigurnosni perimetar je 750 metara jer do te udaljenosti mogu letjeti dijelovi u slučaju da se turbina zapali ili otpadne lopatica rotora. Do te udaljenosti mogu letjeti i komadi leda s lopatica kad se okreću pri velikoj brzini. Magistralna cesta M-6.1 nalazi se na udaljenosti manjoj od 700 metara. Izgradnja VE „Gradina“ predstavlja potpuno nepotreban i logički neopravdan rizik za vozače.
Stotine obiteljskih kuća u četiri mjesne zajednice, kao i osnovna škola Brišnik, našle bi se na udaljenosti manjoj od 500 metara od turbina od 8 MW koje mogu proizvesti buku do 120 decibela, što bi bio presedan u Europi i mi ćemo sigurno tražiti zaštitu Europskog ombudsmena za ljudska prava.
Stotine obiteljskih kuća i osnovna škola Brišnik našle bi se u magnetnom polju i stalnoj izloženosti vibracijama i infrazvuku o čijem utjecaju na stanični metabolizam sad već postoje kredibilni znanstveni radovi. Dovoljno je u pretraživač upisati „utjecaj infrazvuka na stanični metabolizam“ pa se i sami možete informirati. Prva vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini upravo je navršila šest godina rada. Mi ovim putem zahtijevamo od nadležnih institucija da se izradi zdravstveni profil mjesnih zajednica koje su izložene buci, vibracijama i infrazvuku kako bi se utvrdilo postoje li statistički značajna odstupanja u dijagnozama kardiovaskulanrih i malignih bolesti u odnosu na ostatak općine.
VE „GRADINA“ NIJE INVESTICIJA, VEĆ OKOLIŠNI, SIGURNOSNI I PRAVNI INCIDENT. I taj incident postoji i može se reklamirati po portalima samo zato što su nam vlasti beznadno korumpirane, a pravosuđe konformistički impotentno i korumpirano, o čemu u svojim izvješćima redovito upozoravaju i Europska komisija i Transparency international.
Koncesija za VE „Gradina“, a i većinu ostalih planiranih vjetroelektrana, već odavno ne bi postojala da nadležne institucije nisu serijski kršile zakon. Vlada HBŽ sustavno ignorira vlastite rokove iz koncesijskih ugovora, kao i presude Ustavnog suda. Vlada ignorira i vlastite izvještaje posebnog radnog tijela koje je istraživalo nezakonitosti vezano za koncesije. Postoje četiri takva izvještaja, a jedan od njih se odnosi na koncesiju za VE „Gradina“ i njime je utvrđeno da je prijenos koncesije bio nezakonit. Taj izvještaj stajao je u nečijoj ladici od studenog 2022. godine. Mi ćemo ga kao i ostala tri dostaviti POSKOK-u jer županijsko pravosuđe niti želi, niti smije, postupati po ovim predmetima.
Javna pravobraniteljica HBŽ odbija postupiti po presudi Ustavnog suda i pokrenuti postupak formalnog poništenja koncesija koje su dodijeljene ne nepostojećem zakonu. Tužiteljstvo odbija postupati po kaznenim prijavama za serijsku prenamjenu poljoprivrednog zemljišta iako uredno konstatira da se dogodilo kršenje propisa i da županijske inspekcije nisu postupale po pravilima, a onda kažu da tu nije bilo namjere i da to sve skupa nije njihov problem. Serijska prenamjena zemljišta se rješava presudama za prekršaj a onda se primjenjuje načelo da se ne može nekome dva puta suditi za isto djelo. Jednu takvu naredbu o neprovođenju istrage dostavljamo vam u prilogu ovog dopisa. Naredba je donesena 13.4.2026. Samo tjedan dana kasnije, kad je zbog prosvjeda u Livnu to postalo politički oportuno, Tužiteljstvo je najavilo istragu za gotovo identičnu situaciju ali s drugim akterima.
Istovremeno, sutkinja županijskog suda u upravnom postupku odbacuje tužbu mjesne zajednice za poništenje Odluke Vlade o dodjeli koncesije uz obrazloženje da odluka vlade nije upravni akt. Kako bismo konačno razjasnili tko je u pravu, stanovništvo ili pojedini suci i tužitelji, obratit ćemo se Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću.
Dodatno, i Vlada i općine aktivno ometaju pristup stanovništva informacijama, izmišljajući svoje vlastito tumačenje Zakona o slobodi pristupa informacijama, zbog čega je do sada pokrenuto najmanje pet sudskih postupaka, koje Vlada redom gubi, ali dobiva na vremenu jer informacija koja nije došla onda kad je trebate kasnije postaje beskorisna.
Na Federalnoj razini isto ponašanje. Federalno ministarstvo prostornog uređenja izdaje urbanističku suglasnost za VE „Gradina“ 22.10.2025. unatoč tome što su pravnim putem upozoreni da je koncesija ništava, da se u koncesijskom polju nalazi privatno zemljište i da je istekla valjanost ekološke dozvole. Ministarstvo nam je odgovorilo da nije njihov posao da se bave valjanošću koncesije, a mi smo, vjerujući da je zaštita ustavnosti i zakonitosti zadaća svake institucije, pokrenuli tužbu protiv Federalnog ministarstva prostornog uređenja.
Nakon što je već izdana urbanistička suglasnost, investitor se obraća Federalnom ministarstvu okoliša sa zahtjevom za okolišnu dozvolu. Oba ministarstva se pretvaraju da ne znaju da je prekršena procedura i čitav postupak okrenut naglavačke.
Budući da VE „Gradina“ okružuje već postojeću javnu VE „Mesihovina“, JP Elektroprivreda HZHB 24.10.2024. daje suglasnost za izgradnju VE „Gradina“ iako je posve neupitno da će znatno veće turbine od 8 MW koje okružuju njihove turbine od 2.3 MW „oduzimati“ vjetar i smanjiti im proizvodnju. Tako je javno poduzeće pristalo da se znatno smanji proizvodnja struje koju svi mi koristimo, za interes privatne VE koja će svoju struju prodavati onome tko najviše plati.
Na državnoj razini, Elektroprijenos BiH izdaje načelnu dozvolu za priključenje na nepostojeće kapacitete mreže i to čini u prosincu 2025. A onda Vlada Federacije po hitnom postupku na telefonskoj sjednici održanoj 6.2.2026. proglašava izgradnju dalekovoda „Široka draga“ javnim interesom.
I tu se krug zatvara, građani BiH platit će iz vlastitog džepa gradnju novog 46 kilometara dugog dalekovoda da bi se struja iz privatnih vjetroelektrana mogla izvoziti izvan BiH, pa ćemo je onda od nakupaca ponovno kupiti po višoj cijeni. Inače, taj dalekovod vodi u dva smjera. U okolišnoj dozvoli, koju je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma, ide u pravcu Livna. Na IV. sjednici Skupštine HBŽ, održnoj 5.7.2023. godine, amandmanom zastupnika Mladena Šarića, nezakonito je, bez javne rasprave, u županijski Prostorni plan unesena trasa dalekovoda prema Posušju, umjesto prema Livnu. I u odluci Vlade FBiH ostaje da dalekovod ide prema Posušju, tamo gdje je sjedište investitora VE „Gradina“.
A o investitorima ne treba posebno. Oni su pravosudno-medijske zvijezde iz afere VE Krš-Pađene s kninskom kraljicom Josipom Rimac. Toliko su moćni da su Hrvatskoj državi zaradili opomenu Europske Komisije zbog sustavnog kršenja europskih direktiva o zaštiti prirode. Prema pisanju Slobodne Dalmacije, od 27. ožujka ove godine, VE Krš-Pađene duguje kraljevskom gradu Kninu milijune eura. Nije nam poznato jesu li to isti milijuni koji će se sad premjestiti u kraljevski grad Tomislavgrad, ako jesu, e to se zove domoljublje! To je prava turistička promocija financijske šetnje kroz hrvatske kraljevske gradove, nema PR agencije koja je to mogla bolje osmislit.
Javna rasprava za okolinšnu dozvolu za VE „Gradina“ zakazana je za 1.6.2026. godine. Bit će zanimljivo vidjeti kako Federalno ministarstvo okoliša objašnjava zašto se tek sad održava javna rasprava za VE za koju je već dana urbanistička suglasnost, te koji je pravni temelj za održavanje javne rasprave za VE koja ima ništavu koncesiju. Ako se vratite na aferu VE Krš-Pađene, vidjet ćete da je tako i Republika Hrvatska radila „Ex post studiju Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu“ nakon pritiska Europske komisije. I to je bio presedan koji nije zabilježen nigdje u EU. Dakle, „investitor“ uistinu pomiče granice mogućeg, ali je smjer prilično upitan i o tom smjeru se Pravobraniteljstvo Bosne i Hercegovine tek treba izjasniti.
Naredbu suda o neprovođenju istrage od 13.4. ove godine za koju sam rekla da ću
staviti u prilog. On Wed, May 20, 2026 at 5:32 PM KODD <kodd.info@gmail.com> wrote
S poštovanjem,
Zbor građana mjesnih zajednica Brišnik, Prisoje, Grabovica, Kazaginac, Vinica, Eminovo Selo, Šujica | NGG Očuvajmo duvanjski kraj | Mladi Buškog blata, | Zavičajno društvo Zavelim | Lovačka sekcija Prisoje | Planinarsko društvo Prisoje | Udruga “Veliko Vrilo” Mesihovina | KODD – Koalicija za Odgovornu Demokraciju i Dostojanstvo | Udruga Mladi za Kupres | NGG Spasimo naš kraj | Udruga Attivo
www.tomislavnews.com/Foto uz naslov: Poplavljeno Duvanjsko polje
