Operacija Bljesak počela je 1. svibnja 1995. u 5:21 sati na oko 80 kilometara dugoj bojišnici i u tri pravca – s istoka, sjevera i zapada. Jakim udarima hrvatskih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor neprijateljskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, Okučani i Stara Gradiška
OPERACIJA BLJESAK
Operacija Bljesak počela je 1. svibnja 1995. u 5:21 sati na oko 80 kilometara dugoj bojišnici i u tri pravca – s istoka, sjevera i zapada. Jakim udarima hrvatskih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor neprijateljskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, Okučani i Stara Gradiška.
Operacija Bljesak jedan je od ključnih događaja u suvremenoj hrvatskoj povijesti te označava prekretnicu u procesu obrane i oslobađanja teritorija tijekom Domovinskog rata.
Vojno-redarstvenom operacijom Bljesak hrvatske oružane snage su 1. svibnja 1995. krenule u oslobađanje okupiranog teritorija zapadne Slavonije.
Operacija Bljesak počela je 1. svibnja 1995. u 5:21 sati na oko 80 kilometara dugoj bojišnici i u tri pravca – s istoka, sjevera i zapada. Jakim udarima hrvatskih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor neprijateljskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, Okučani i Stara Gradiška.
U manje od 32 sata, 1. i 2. svibnja 1995. godine hrvatske snage oslobodile su oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji.
Operaciju je odobrio predsjednik RH dr. Franjo Tuđman, a na temelju zapovijedi tadašnjega načelnika Glavnog stožera OSRH generala zbora Janka Bobetka.
Ključnu vojnu zadaću presijecanja Sektora Zapad uspješno su provele postrojbe Zbornih područja Bjelovar, Osijek i Zagreb te Skupne snage specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova.
U VRO Bljesak sudjelovalo je oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca.
Poginuo je ili od posljedica ranjavanja preminuo 51 hrvatski branitelj, a 162 branitelja su ranjena.
Radi odmazde za poraz u operaciji Bljesak, srpsko vodstvo zapovjedilo je raketiranje hrvatskih gradova. Napadnut je i glavni grad RH Zagreb u kojem su pogođene dječja bolnica, gimnazija, Akademija dramskih umjetnosti i drugi civilni objekti. Pritom je ubijeno sedmero, a ranjeno najmanje 176 civila.
U popodnevnim satima 4. svibnja, četvrtog dana operacije, na Gavrinici iznad Pakraca bezuvjetna predaja neprijateljskih srpskih snaga označila je konačan poraz velikosrpske politike u zapadnoj Slavoniji.
Hrvatska vojska u operaciji Bljesak
Operacija Bljesak kao ključna vojna operacija provedena od strane Hrvatske vojske imala je veliki strateški značaj jer je omogućila oslobađanje značajnog dijela teritorija i time osnažila i povećala moral vojske i civilnog stanovništva te osnažila poziciju Hrvatske u naknadnim pregovorima.
Postrojbe Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova pokazale su visoku razinu koordinacije, osposobljenosti i spremnosti za izvršavanje zahtjevnih borbenih djelovanja. Konačan poraz velikosrpske politike u Hrvatskoj uslijedio je početkom kolovoza 1995. godine kada je u pobjedonosnoj oslobodilačkoj operaciji Oluja oslobođen preostali dio privremeno okupiranog teritorija Republike Hrvatske, osim dijela hrvatskog Podunavlja koje je u državno-pravni poredak vraćeno procesom mirne reintegracije od 15. siječnja 1996. do 15. siječnja 1998. godine.
Vojno-redarstvenu operaciju Bljesak provele su postrojbe iz redova 1., 3. i 5. gardijske brigade, Oklopna skupina 2. gardijske brigade, 80. i 81. gardijska bojna, 1. hrvatski gardijski zdrug, 52., 121. i 125. domobranska pukovnija, 104., 105. i 123. brigada HV-a, pripadnici 265. izvidničko-diverzantske satnije, 69. satnija Vojne policije, 505. mješovita satnija ABKO, Sektor specijalne policije, Antiteroristička jedinica Lučko, Specijalna jedinica policije Alfa PU Zagrebačke, Specijalna jedinica policije Omega PU Bjelovarsko-bilogorske, Specijalna jedinica policije Ban PU Križevačko-koprivničke, Specijalna jedinica policije Šap PU Brodsko-posavske, Specijalna jedinica policije Bak PU Istarske, Specijalna jedinica policije Osa PU Sisačko-moslavačke, Specijalna jedinica Policije Ris PU Sisačko-moslavačke, Specijalna jedinica Orao PU Osječko-baranjske, Specijalna jedinica policije Trenk PU Požeško-slavonske, Specijalna jedinica policije Grom PU Karlovačke, Specijalna jedinica policije Tigar PU Ličko-senjske, Specijalna jedinica policije Ajkula PU Primorsko-goranske, Specijalna jedinica policije Poskoci PU Zadarske, Specijalna jedinica policije Delta PU Vukovarsko-srijemske, Specijalna jedinica policije Roda PU Varaždinske, Specijalna jedinica policije Barun PU Krapinsko-zagorske, Specijalna jedinica policije Jastrebovi PU Šibensko-kninske te Specijalna jedinica policije BATT PU Splitsko-dalmatinske.
Topničko-raketnu i protuzračnu potporu pružale su postrojbe iz sastava 123. i 127. brigade HV-a, 13. protuoklopnog topničko-raketnog divizijuna, 15. protuoklopne topničke i raketne brigade, 16. topničko-raketne brigade, 18. topničkog divizijuna te 201. i 202. topničko-raketne brigade Protuzračne obrane i 1. samostalne topničke bitnice 57/2 mm Protuzračne obrane. Zadaće su izvršavali i Vod za elektroničko djelovanje, Vod bespilotnih letjelica, 350. odred diverzanata Glavnog stožera HV-a, 50. bojna ABKO te postrojbe 34. inženjerijske bojne, 255. satnije veze i 312. logističke baze.
Uloga Hrvatskog ratnog zrakoplovstva
Važnu ulogu u operaciji imalo je i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana. Prilikom borbenog djelovanja MIG-om 21 poginuo je zapovjednik prve lovačke eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, brigadni general Rudolf Perešin.
Pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstava, brigadni general Rudolf Perešin ostavio je povijesni trag u Hrvatskoj vojsci i Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu kada je 25. listopada 1991. godine iz Bihaća preletio u Klagenfurt u Austriji te svijetu poslao poruku: “Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na Hrvate!”
Četiri dana poslije, Rudolf Perešin vratio se u Hrvatsku i pridružio Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, u čijem je razvoju imao značajnu ulogu. Sudjelovao je u svim važnijim akcijama i operacijama Domovinskog rata.
Poginuo je u vojno-redarstvenoj operaciji “Bljesak” nakon što je njegov MIG-21 bio pogođen iznad Stare Gradiške 2. svibnja 1995. godine. Po njemu su nazvani Zrakoplovno-tehnička škola u Velikoj Gorici te Središte za obuku HRZ-a u Zemuniku.
Povijesnim preletom brigadni general Rudolf Perešin pružio je nadu hrvatskome narodu i svim hrvatskim braniteljima te ih ohrabrio u najtežim danima borbe za slobodu Republike Hrvatske.
Perešinov avion MiG-21 oznake “26 112” nalazio se u Vojno-zrakoplovnom muzeju u austrijskom gradiću Zeltwegu, a nakon 28 godina, u svibnju 2019. godine, vraćen je u Hrvatsku, objava je MORH RH.
www.tomislavnews.com
