Tko je prije pola stoljeća ili još kraće-prije 30-ak godina mogao zamisliti da će na Duvanjskom polju, u duvanjskom kraju, niknuti toliko vinograda, polja aronije, lavande, ribizle, lješnjaka, do uzgoja limuna, banana-doduše zelenih!
Prije 160 godina u duvanjskom selu Cebari, uz magistralni put Tomislavgrad-Posušje bio je pravi pravcati vinograd. Tu zanimljivu informaciju našli smo u nekim arhivskim zapisima i činilo nam se nevjerojatnim da grožđe može uspijevati u duvanjskom kraju (izuzimajući Viničko polje).
Danas, međutim, nikomu nije čudno da u duvanjskom kraju ima desetak pravih, velikih vinograda, u kojima grožđe najnormalnije dozrijeva. I mnogo je kuća, u gradu i duvanjskim selima, koje imaju lozu ispred kuće, u okućnicama, koja dobro rodi!


Uzgoj vinove loze na nadmorskoj visini od 860-900 metara donedavno je bilo ravno čudu, a od prvog vinograda Marka Bakovića – Kosalja u duvanjskom selu Mokronoge, koji obradi i lozu zasadi, uspješno grožđe dozri i vino proizvede prije više od 20 godina, do najvećeg vinograda u Eminovu Selu vlasnika Ilije Dilbera, pa desetak vinograda i uspješnih vinara između toga, danas se nitko u duvanjskom kraju ne čudi.
Do prije 30-ak godina u njivama u Duvanjskom polju nije bilo ni uzgoja aronije, ni ribizle, ni heljde, niti proizvoda od ovog zdravog uzgoja, a danas neke obitelji od toga žive: uzgajaju i proizvode sokove, vina, namaze…heljdin kruh.

Danas u Tomislavgradu uspješni duvanjski farmaceuti Ljekarne “Đivić” imaju prekrasna polja lavande, od koji proizvode ulja, mirise, masti…a mnogo je i dvorišta, vrtova, okućnica u kojima su mirisne stabljike i cvijet lavande.
Znate li da je malo duvanjskih obitelji prije Domovinskog rata sadilo rajčicu, krastavce, paprike (mrkvu i peršun malo češće!), tikvice, rašćiku…. Osnovne poljoprivredne kulture bile su žitarice, krumpir, kukuruz, kupus, sve ostalo vrlo rijetko.
Sada postoje i nasadi oraha, pitomog lješnjaka, a onoga divljega, a slatkoga smo se baš nabrali!
U Duvanjskom polju mogu dozrijeti i lubenice. mogu i limuni, ali u zatvorenom prostoru s kontroliranom temperaturom, banane na otvorenom mogu se uzgojiti, ali ne mogu prirodno dozreti. Zbog nadmorske visine od oko 900 m i oštre planinske klime s čestim kasnim proljetnim i ranim jesenjim mrazom, vegetacijska sezona je prekratka, a temperature su preniske da bi plodovi stigli do faze zrelosti.
Neki su pokušali uzgajati i kavu, ali nisu uspjeli, što ne znači da neće za koju godinu, nekada je za uspjeh presudna upornost!
Drugi put ćemo pisati o svim vrstama cvijeća koje se uzgaja u duvanjskom kraju i hvala Bogu da ga ima mnogo, pa pomiješano sa samoniklim cvijećem širi mirise po cijelom Duvanjskom polju, a lijepo ga je vidjeti i na prozorima, u baščama, okućnicama, parkovima, trgovima i malo koje općinsko i gradsko područje može se pohvaliti cvijećem i mirisom kao duvanjski kraj, na što trebamo biti ponosni!
Video: Tomo Raič/Ruže mrkodoljske
Ovo je samo prvi dio teme o kojoj namjeravamo pisati ovoga ljeta!
www.tomislavnews.com/Ljuba Đikić




